TU’U ‘A E ‘A E LŌMAKI
Veesi Lauloto: Senesi 6:22
"Pea fai ‘e Noa, ‘ilonga ha me’a na’e tu’utu’uni kiate ia ‘e he ‘Otua, na’a ne fai ia."
Senesi 8:1-14
"1PEA manatu ‘a e ‘Otua kia Noa, pea ki he ngaahi manu kaivao mo e ngaahi manu lalata na‘e ‘iate ia ‘i he ‘a‘ake: pea na‘e fakaangi ‘e he ‘Otua ha matangi ki he funga fonua, pea taumatala ai ‘a e vai; 2pea na‘e tāpuni ‘a e ngaahi matavai ‘o e loloto mo e ngaahi kātupa ‘o e langi, pea na‘e tuku ‘ene lōvai mei langi; 3pea na‘e foki atu ‘a e vai mei he fonua, ‘o fai ma‘u pē ‘ene foki; pea ‘i he ‘osi ‘a e ‘aho ‘e teau mā nimangofulu kuo si‘isi‘i ai ‘a e vai. 4Pea toka ‘a e ‘a‘ake ‘i hono fitu ‘o e māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā fitu ‘o e māhina, ki he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Alalate. 5Pea ko e vai na‘e faka‘a‘au hifo ai pē ‘o a‘u ki hono hongofulu ‘o e māhina: ‘i hono māhina hongofulu ‘i he ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina, na‘e toki hā ‘a e ngaahi tumutumu‘i mo‘unga. 6Pea kuo hili ha ‘aho ‘e fāngofulu pea to‘o ‘e Noa ‘a e kātupa ‘o e ‘a‘ake kuo ne ngaohi; 7pea ne tuku atu ‘a e lēveni, pea ‘alu atu pē ia mo foki, kae‘oua ke mātu‘u ‘a e vai ‘i he fonua. 8Pea ne tuku atu ‘a e lupe, ke vakai pe kuo manifinifi ‘a e vai ‘i he funga kelekele; 9ka na‘e ‘ikai ‘ilo ‘e he lupe ha potu ke tu‘u ai hono ‘aofiva‘e ke ne mālōlō, pea ne foki kiate ia ki he ‘a‘ake, he ko e vai na‘e kei ‘i he funga fonua kotoa: pea ne ala ‘o puke ia ‘o ne fakahū mai ki he ‘a‘ake. 10Pea toe tatali ia ke hili mo ha ‘aho ‘e fitu; ‘o ne toe tuku atu ‘a e lupe mei he ‘a‘ake; 11pea ha‘u ‘a e lupe kiate ia fe‘unga mo ‘ene efiafi; pea tā kuo ‘i hono ngutu ha lou‘i ‘ōlive mata: pea ‘ilo ai ‘e Noa kuo manifi ‘a e vai ‘i he fonua. 12Pea toe tatali ia ke hili mo ha ‘aho ‘e fitu; ‘o ne tuku atu ‘a e lupe; pea na‘e ‘ikai toe foki ia kiate ia. 13Pea faifai pea ‘i hono onongeau mā taha ta‘u ‘i he ‘uluaki ‘aho ‘o e ‘uluaki māhina, kuo mātu‘u ‘a e vai ‘i he fonua: pea tatala ‘e Noa ‘a e ‘ato ‘o e ‘a‘ake, ‘o ne fakasio, pea tā kuo mātu‘u ‘a e funga kelekele. 14Pea ‘i hono ua ‘o e māhina, ‘i hono ‘aho uofulu mā fitu ‘o e māhina, kuo mōmoa ‘a e fonua."
Pea manatu ʻa e ʻOtua´ kia Noa, pea ki he fangamanu´ kotoa: pea Ne fakaangi ha matangi ki he funga fonua´, pea Ne tāpuni ʻa e ngaahi matavai ʻo e loloto´ mo e ngaahi kātupa ʻo e langi´, pea ʻi he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe 150 kuo siʻisiʻi ai ʻa e vai´. Na‘e toka ʻa e ‘a‘ake´ he ngaahi moʻunga ʻo Alalate´. Pea hili ha ʻaho ʻe 40 ne toʻo ʻe Noa ʻa e kātupa ʻo e ‘a‘ake´ pea ne tuku atu ha lēveni, pea ʻalu atu pe ia mo foki, he na‘e te‘eki mātuʻu ʻa e vai´ ʻi he fonua´. Pea ne tuku atu ʻa e lupe, ke vakai pe kuo manifinifi ʻa e vai´; ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he lupe´ ha potu ke tuʻu ai hono ʻaofivaʻe´ ke ne mālōlō. Pea toe tatali ia ke hili mo ha ʻaho ʻe fitu; ʻo ne toe tuku atu ʻa e lupe mei he ‘a‘ake´; pea haʻu ʻa e lupe´ kiate ia feʻunga mo e efiafi´; mo ha louʻi olive mata: pea ʻilo ai ʻe Noa kuo manifi ʻa e vai´ ʻi he fonua´. Pea toe tatali ia ke hili mo ha ʻaho ʻe fitu; ʻo ne tuku atu ʻa e lupe; pea naʻe ʻikai toe foki ia kiate ia. Pea toki tatala ʻe Noa ʻa e ʻato ʻo e ‘a‘ake´, ʻo ne fakasio, pea tā kuo mātuʻu ʻa e funga kelekele´.
Pea manatu ʻa e ʻOtua´ kia Noa, pea ki he fangamanu´ kotoa: pea Ne fakaangi ha matangi ki he funga fonua´, pea Ne tāpuni ʻa e ngaahi matavai ʻo e loloto´ mo e ngaahi kātupa ʻo e langi´, pea ʻi he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe 150 kuo siʻisiʻi ai ʻa e vai´. Na‘e toka ʻa e ‘a‘ake´ he ngaahi moʻunga ʻo Alalate´. Pea hili ha ʻaho ʻe 40 ne toʻo ʻe Noa ʻa e kātupa ʻo e ‘a‘ake´ pea ne tuku atu ha lēveni, pea ʻalu atu pe ia mo foki, he na‘e te‘eki mātuʻu ʻa e vai´ ʻi he fonua´. Pea ne tuku atu ʻa e lupe, ke vakai pe kuo manifinifi ʻa e vai´; ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe he lupe´ ha potu ke tuʻu ai hono ʻaofivaʻe´ ke ne mālōlō. Pea toe tatali ia ke hili mo ha ʻaho ʻe fitu; ʻo ne toe tuku atu ʻa e lupe mei he ‘a‘ake´; pea haʻu ʻa e lupe´ kiate ia feʻunga mo e efiafi´; mo ha louʻi olive mata: pea ʻilo ai ʻe Noa kuo manifi ʻa e vai´ ʻi he fonua´. Pea toe tatali ia ke hili mo ha ʻaho ʻe fitu; ʻo ne tuku atu ʻa e lupe; pea naʻe ʻikai toe foki ia kiate ia. Pea toki tatala ʻe Noa ʻa e ʻato ʻo e ‘a‘ake´, ʻo ne fakasio, pea tā kuo mātuʻu ʻa e funga kelekele´.
Lotu: 'E ‘Otua, ‘Oku ou fakamālō atu he me’a’ofa fakalaumālie ‘oku ou ma’u´. Kapau ‘oku ou ma’u ‘a e me’a’ofa ‘o e manava’ofa´, tokoni mai ke u ngaue’aki ia ke u tokoni ki he kakai kehe´. ‘I Ho Huafa´ Sīsū, ‘Emeni.
No comments:
Post a Comment